Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 65 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Suhomesnati proizvodi
Opis Kulen nastao kombinacijom visokokvalitetne svinjetine i tradicionalnih začina, dimljen i sušen po tradicionalnoj recepturi. Proizveden od mišićnog tkiva i čvrstog masnog tkiva beličaste boje. Kao jedan od mnogobrojnih suhomestanih proizvoda, potiče iz vremena kada su nastali i drugi proizvodi od sušenog dimljenog mesa, kada se proces sušenja i dimljenja pokazao kao najbolji za konzerviranje mesa koje je u tom procesu zadržalo većinu hranljivih svojstava i specifičan miris i ukus. Kao predjelo, glavno jelo ili desert, u svom originalnom obliku, bez ikakve obrade kulen daje punu lepezu svih svojih ukusa: i ljut je i sladak, i aromatičan i opor od dima. Često se koristi za pravljenje sendviča, pica, pita, kao i aromatični dodatak sosevima, svežem ili termički obrađenom povrću radi postizanja intenzivnog i pikantnog ukusa. Kulen se služi uz beli ili polubeli, domaći hleb napravljen od pšeničnog brašna. Idealna kombinacija je topao hleb, hladan kulen ili obrnuto. Ako uz kulen konzumirate belo suvo vino, ne jače od jedanaest gradi, ohlađeno tako da orosi čašu nećete pogrešiti. Naprotiv, uživaćate u savršenoj kombinaciji ukusa.
Opis Proizvod dobijen kombinacijom kvalitetnog mesa i masnog tkiva, dimljen i sušen po tradicionalnoj recepturi. U mnogim područjima se prave kobasice na svojstven način i uz upotrebu specifičnih začina, tako da mnoge države imaju svoje prepoznatljive vrste kobasica. Kobasica, zahvaljujući svom sastavu, sadrži vitamine B12 i B6 koji su od značaja za normalno funkcionisanje organizma. Takođe, sadrži proteine i kolagen koji imaju značajnu ulogu u obnavljanju tkiva. Mnogim gurmanima je nezamenljiva kombinacija kobasice i piva, mada je dobra i u kombinaciji sa slatkim belim i crvenim vinom. Često se koristi za pravljenje sendviča, pica, pita, kao i aromatični dodatak sosevima, svežem ili termički obrađenom povrću radi postizanja intenzivnog ukusa.
Dimljena slanina od mangulice bela, posebnog ukusa i mirisa, spremljena na tradicionalni način. Zdravo i 100% prirodno. Nema štetne sastojke jer se pre sušenja izvesno vreme ostavlja da odstoji samo u soli ili salamuri. Pa nije „nezdrava“ Šta izdvaja slaninu? – Kada je reč konkretno o slanini, ona se prvo drži izvesno vreme u soli ili salamuri da odstoji, pa tek onda suši. Tako pripremljena, u sebi ne sadrži nikakav štetan sastojak. Isto se postupa i sa takozvanim trajnim proizvodima kao što su. Svinjski i goveđi pršut, suva šunka, suvi vrat, svinjska pečenica, suva rebra. Ni oni ne bi mogli da se podvedu pod pojam „nezdravi“. Procesom dimljenja, ali drugačijom metodologijom, dobijaju se i polutrajni proizvodi. Dimljena šunka, dimljena pečenica i dimljeni vrat, suva kolenica, suve nogice. Pa, upravo se i ukazuje na štetnost dima? – Tvrdnja da je dim izuzetno štetan, nije u potpunosti tačna. Dim se u zanemarljivo malim količinama zadržava u slanini i drugim osušenim proizvodima, pa je i njegovo štetno delovanje minimalno, a apsolutno je besmisleno pomisliti da može biti kancerogen. Osim toga, da bi se eventualno tako nešto i dogodilo, trebalo bi da se konzumiraju ogromne količine slanine i drugih proizvoda, što je apsolutno nemoguće. Niko ne može da pojede u toku dana kilogram osušene slanine ili mesa, i da nastavi to da radi u kontinuitetu. Osušene prerađevine su takve da ih zbog snage koju poseduju ni najveći gurmani ne jedu u preteranim količinama. Znači, umerenost u konzumiranju je glavna zaštita za zdravlje. Fino dimljeni proizvod od svinjskog mesa mangulice, ujednačene i stabilne boje, prijatnog i svojstvenog ukusa i mirisa. Proizvod se mora čuvati na temperaturi od +2°C do +4°C, na čistom i suvom mestu, u originalnom pakovanju, zaštićen od svetlosti i vlage. DIMLjENA SLANINA: U umerenim količinama čuva zdravlje Sremski salaš Drezgić – Kuzmin, 100% Prirodno, 100% Zrdavo
Slanina od mangulice prošarana, posebnog ukusa i mirisa, spremljena na tradicionalni način. Zdravo i 100% prirodno. Slanina od mangulice prošarana predstavlja tradicionalni proizvod životinjskog porekla koji se vezuje za slovenske narode. U čijim kuhinjama je već duboko ukorenjena. Iako ima sve više protivnika zdrave ishrane, slanina ipak ima i svoje pozitivne strane – osim što je ukusna i osim što je deo skoro svake gozbe, slanina ima i dosta koristi za zdravlje čoveka i njih nikako ne treba potcenjivati. Šta izdvaja slaninu? – Kada je reč konkretno o slanina od mangulice prošarana, ona se prvo drži izvesno vreme u soli ili salamuri da odstoji, pa tek onda suši. Tako pripremljena, u sebi ne sadrži nikakav štetan sastojak. Isto se postupa i sa takozvanim trajnim proizvodima kao što su. Svinjski i goveđi pršut, suva šunka, suvi vrat, svinjska pečenica, suva rebra. Ni oni ne bi mogli da se podvedu pod pojam „nezdravi“. Procesom dimljenja, ali drugačijom metodologijom, dobijaju se i polutrajni proizvodi. Dimljena šunka, dimljena pečenica i dimljeni vrat, suva kolenica, suve nogice. Pa, upravo se i ukazuje na štetnost dima? – Tvrdnja da je dim izuzetno štetan, nije u potpunosti tačna. Dim se u zanemarljivo malim količinama zadržava u slanini i drugim osušenim proizvodima, pa je i njegovo štetno delovanje minimalno, a apsolutno je besmisleno pomisliti da može biti kancerogen. Osim toga, da bi se eventualno tako nešto i dogodilo, trebalo bi da se konzumiraju ogromne količine slanine i drugih proizvoda, što je apsolutno nemoguće. Niko ne može da pojede u toku dana kilogram osušene slanine ili mesa, i da nastavi to da radi u kontinuitetu. Osušene prerađevine su takve da ih zbog snage koju poseduju ni najveći gurmani ne jedu u preteranim količinama. Znači, umerenost u konzumiranju je glavna zaštita za zdravlje. Fino dimljeni proizvod od svinjskog mesa mangulice, ujednačene i stabilne boje, prijatnog i svojstvenog ukusa i mirisa. Proizvod se mora čuvati na temperaturi od +2°C do +4°C, na čistom i suvom mestu, u originalnom pakovanju, zaštićen od svetlosti i vlage. SLANINA od mangulice prošarana: U umerenim količinama čuva zdravlje Sremski salaš Drezgić – Kuzmin, 100% Prirodno, 100% Zrdavo
Rebra od mangulice su mesnate svinjske kosti od potrbušine, koje su usoljene i dimljene. Idelna su za spremanje kuvanih jela, pasulja, kupusa i drugih variva. RECEPT za pripremu: Potrebno je 1 kg „salaš Drezgić“ dimljenih rebara, 1manji koren celera, 2 kašike masti, 2 kg krompira, 2 šargarepe, 1 tikvica, 2 veće glavice crnog luka, 200 g šampinjona, biber i so po ukusu, bosiljk po želji. Rebarca je prvo potrebno prokuvati oko 20 minuta, zatim ih ocediti i premazati začinima. Posoliti ako je potrebno. Vodu u kojoj su se barila rebarca obavezno ostaviti za kasnije dolivanje. Krompir dobro oprati i neoljušten iseći na kriške i pomešati sa povrćem koje smo isekli na komade po želji. Povrće takođe začiniti. Rebarca staviti u pleh za pečenje prethodno premazan svinjskom mašću i peći u rerni na 180 stepeni pola sata. Potom u pleh sa rebarcima dodati povrće i peći dok meso i krompir ne postanu mekani. Tokom pečenja potrebno je povremeno prelivati vodom u kojoj su se kuvala rebarca. Rebra od mangulice
Čvarci od mangulice nastaju tokom procesa dobijanja masti. Čvarci od mangulice su preporuka za dobro zdravlje. Чварци od mangulice су врста јела (специјалитет у српској кухињи) добијених од свињског меса (сланине). Поступак добијања чварака od mangulice је да се у металном казану кувају комадићи сланине и масног меса. Током кувања се маст истопи и оцеди, а ситни комади меса и масноће прже и суше. Чварци се чувају осушени и сервирају самостално као предјело или се сервирају уз нека јела као додатак (на пример уз luk). Prilikom nastanka masti javljaju se i sporedni proizvodi. Ti nusprodukti, zapravo su, čvarci. Kako bi se dobila što veća količina masti oni su pažljivo pritiskani i ceđeni. Takođe, nisu smeli da pregore, jer bi to značilo da je i mast pregorela, a kao takva nije bila dobra za upotrebu. Ubrzo, ljudi su uvideli koliko su čvarci ukusni, pa su počeli da dobijaju sve veću popularnost. Samim tim, njihova proizvodnja je postala sama sebi cilj. Sa većom upotrebom čvarci su sa trona skinulu neophodnu mast i postali skuplji proizvod. Naime, prema pojedinim zapisima cena masti je, u početku, bila znatno viša od cene čvaraka. Vremenom ta situacija se preokrenula. 70-ih godina prošlog veka čvarci su gotovo nestali iz proizvodnje. Razlog leži u činjenici da se propagirala ishrana bazirana na manje masnoća i meso je moralo biti laganije i vrhunskog kvaliteta. Nova istraživanja poslednjih godina su dovela do vraćanja čvaraka, te se ponovo razvio klub ljubitelja ove namirnice. Čvarci od mangulice Masti i proizvodi od masti su dugo smatrani štetnim za zdravlje čoveka. Međutim, rezultati istraživanja su se pokazali kao neopravdani. Jer, ne postoji veza povećanog unosa masti i povećanog rizika od razvoja srčanih oboljenja. Osim toga, čvarci vam mogu pružiti potrebnu energiju za obavljanje svakodnevnih zadataka. Sremski salaš Drezgić – Kuzmin, 100% Prirodno, 100% Zrdavo u svom bogatom asortimu ima i čvarke. Među njima se posebno izdvajaju spremljeni od mangulice.
Mast od mangulice je jedan od najzdravijih načina za pripremu hrane. Zbog zdravih sastojaka koje sadrži, jelima daje poseban ukus. Priču o svinjskoj masti započećemo pominjući najpoznatiju mononezasićenu masnu kiselinu. kOna je zaštitna oznaka najzdravijeg ulja mediteranske ishrane – maslinovog ulja, koje svi kardiolozi revnosno preporučuju. To je oleinska kiselina – dokazano smanjuje „loš” holesterol-LDL, a „podržava”. Dobar-HDL holesterol. (koju imamo i u izuzetno hvaljenom avokadu). Svinjska mast od mangulice ima samo oko 40 % zasićenih masti u svom sastavu, a 60 % čine mononezasićene i polinezasićene, tj. 48% otpada na mononezasićene masti. 12 % otpada na polinezasićene masti (na udeo omega-3 i omega-6 masnih kiselina se može uticati i načinom ishrane životinja). Dakle, svinjska mast ima oko 48% mononezasićenih masnih kiselina (dominacija oleinske kiseline), dok maslinovo ulje (extra virgin) ima oko 78% istih. Poređenja radi, recimo i to da žumance ima čak 50 % mononezasićenih masnih kiselina, maslac(puter) 30%. Inače, zasićene masti su stabilne na visokim temperatura, dakle, manja je opasnost od nastanka zloslutnih trans-masti sa većom zasićenošću u sastavu masti! Oko 50% masti koje ulaze u sastav naših ćelija je zasićeno. Mast koju skladištimo na telu (a to je dobro kada je u potrebnoj i umerenoj meri) je zasićena mast! U prilog benignosti zasićenih masti govori i činjenica koja se tiče sastava majčinog mleka, naime, oko 50% masti iz majčinog mleka je zasićeno! Postavlja se pitanje, vezano za davnu prošlost. Kada se još nije znalo za razna ulja i druge egzotične izvore zdravih masti. A tiče se mononezasićenih masnih kiselina neophodnih za normalno funkcionisanje našeg tela?! Svinjska mast ne menja svoj strukturalni sastav čak ni pri temperaturi od 250 stepeni. Samim tim i hrana koja se priprema na svinjskoj masti ne upija toliko štetnih slobodnih radikala. I ne menja svoj osnovni sastav. Svinjska mast se vrlo često koristi i kao lek. I u kozmetičke svrhe, to jest za negu kose i pripremu raznih domaćih krema za lice i ruke. Mast od mangulice Sremski salaš Drezgić – Kuzmin, 100% Prirodno, 100% Zrdavo